Odgovornost u rečima: Medijska perspektiva o trgovini ljudima u Srbiji

Autor teksta
Picture of Kliping

Kliping

O istraživanju

Trgovina ljudima predstavlja jedan od najvećih globalnih problema današnjice, a mediji igraju ključnu ulogu u oblikovanju javne svesti i razumevanju ovog fenomena. Objektivnim, balansiranim i istraživačkim izveštavanjem, mediji ne samo da informišu javnost o ovom kompleksnom problemu, već i pokreću važne diskusije koje mogu dovesti do jačanja zakonskih okvira i poboljšanja podrške žrtvama. Kvalitetno novinarstvo takođe može da podigne svest o znacima i simptomima koji ukazuju na trgovinu ljudima, što može omogućiti građanima da prepoznaju i prijave sumnjive slučajeve, potencijalno spasavajući živote i doprinoseći borbi protiv ovog globalnog zločina.

Istraživanje o trgovini ljudima obuhvatilo je celu 2022. godinu, a analizom su uključene sve vrste medija – štampani, elektronski i internet portali. Od štampanih medija uzorkom su obuhvaćene sve informativne dnevne novine (Alo!, Blic, Danas, Informer, Kurir, Nova, Objektiv, Politika, Srpski telegraf i Večernje novosti), kao i tri nedeljnika – NIN, Nedeljnik i Vreme. Elektronski mediji uključili su sve televizije sa nacionalnom frekvencijom (RTS 1, RTS 2, TV Pink, TV B92, Happy TV i TV Prva), kao i regionalnu televiziju N1 koja se emituje na kablovskom operateru SBB i TV Kurir koja je dostupna za korisnike kompanije Telekom Srbija. Internet portali obuhvatili su top 5 najposećenijih medija u 2022. godini prema podacima Gemius Rating-a i to Blic.rs, Kurir.rs, Telegraf.rs, Mondo.rs i Nova.rs.

Analiza podataka

Tokom 2022. godine beležimo 943 objave o trgovini ljudima. Prema vrsti medija, najviše medijskih tekstova objavljeno je na internet portalima (524), slede štampa (327) i televizije (92).  Učestalost izveštavanja o trgovini ljudima pokazuje da je najveći broj tekstova objavljen u oktobru 2022. godine (125), septembru (107), martu (105) i to najčešće u kontekstu različitih hapšenja osumnjičenih da su počinili delo trgovine ljudima. U oktobru su u Beogradu saslušani osumnjičeni za prisiljavanje maloletnice na prostituciju koristeći prevaru, silu i pretnje. Septembar je obeležilo hapšenje petočlane grupe iz Šapca i Loznice zbog sumnje na trgovinu ljudima i dužničko ropstvo. U martu su u Nišu uhapšeni pojedinci iz Aleksinca, optuženi za trgovinu ljudima, zlostavljanje i podvođenje dvadesetogodišnje devojke.

Istraživanje medijskog sadržaja pokazalo je da mediji najčešće u kontekstu trgovine ljudima izveštavaju o seksualnoj eksploataciji i prinudnoj prostituciji (380 objava, odnosno 40,30%). To znači da se prosečno makar jedan tekst dnevno objavi o ovom obliku trgovine ljudima. Analiza je dodatno pokazala da portali Kurir.rs, Telegraf.rs i Blic.rs najčešće izveštavaju o ovoj temi, dok se od štampanih medija izdvajaju Večernje novosti, a elektronskih Kurir TV.

Na drugom mestu je uopšteno izveštavanje medija o trgovini ljudima i to u kontekstu različitih izveštaja nevladinih i državnih institucija, Evropola, obeležavanja Evropskog dana borbe protiv trgovine ljudima, konferencija, ali i edukacija o borbi protiv ovog fenomena (270 objava, odnosno 28,63%).

Sledi pisanje medija u kontekstu migranata, odnosno kada novinari ne prave razliku između trgovine ljudima i situacija u kojima migranti nelegalno prelaze granice. Važno je napomenuti da trgovina ljudima uključuje eksploataciju osoba kroz prisilu, obmanu, dok nelegalno prelaženje granice sa migrantima bez validnih dokumenata ne podrazumeva nužno trgovinu ljudima. Neretki su primeri da je mađarsko-češka policijska patrola otkrila vozilo stranih registarskih oznaka, koje je vozio državljanin Srbije, sa strancima bez validnih dokumenata za boravak u Mađarskoj. U tim slučajevima novinari navode da je za krivično delo trgovine ljudima u Mađarskoj zaprećena kazna od jedne do pet godina zatvora, uz otežavajuće okolnosti od 5 do 15 godina. U navedenom slučaju, iako postoji sumnja, samo prisustvo migranata bez dokumenata ne implicira automatski trgovinu ljudima. Profesionalno izveštavanje zahteva uzdržavanje od zaključaka dok se ne utvrde sve relevantne činjenice i dokazi o prirodi i okolnostima ovakvih slučajeva.

Prinudni rad bio je tema 84 objave. Tako su mediji i u 2022. godini nastavili da izveštavaju o užasavajućim uslovima u kojima su živeli radnici kineske kompanije „Linglong“, koja kod Zrenjanina gradi fabriku guma (Blic.rs). Osim toga, u septembru 2022. godine u Beogradu je održana regionalna konferencija o borbi protiv trgovine ljudima u svrhu radne eksploatacije. Više od 100 učesnika i učesnica iz Bosne i Hercegovine, Severne Makedonije, Srbije i drugih zemalja i međunarodnih organizacija, okupilo se na dvodnevnoj konferenciji „Borba protiv trgovine ljudima u svrhu radne eksploatacije u Evropi: standardi, realnost i nove strategije delovanja“, kako bi razmotrili strategije za borbu protiv trgovine ljudima u svrhu eksploatacije, zločina koji pogađa sve veći broj žena, muškaraca i dece, kako transnacionalno, tako i interno u okviru pojedinačnih zemalja. (Telegraf.rs).

Na petom mestu je trgovina organima (prinudno uzimanje organa radi njihove prodaje) koja je u istraživanju bila u 50 medijskih tekstova i to najviše na portalu Kurir.rs (12). Najčešće pominjanje je u kontekstu nerasvetljenih dešavanja na Kosovu i Metohiji, pa je tako albanski premijer Edi Rama uputio pismo državama članicama Saveta Evrope u kojem je zatražio da odbace izveštaj Dika Martija o trgovini ljudskim organima (Blic.rs).

Sledi prinudno prosjačenje (39 objava, odnosno 4,14%), a jedna od vesti koja je obeležila 2022. godinu je da su u septembru pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije, zajedno sa Višim javnim tužilaštvom u Šapcu, uhapsili petočlanu međunarodnu kriminalnu grupu osumnjičenu za trgovinu ljudima. Grupa je delovala na teritoriji Srbije i Italije, dovodeći ljude u dužničko ropstvo od 2016. do 2022. godine, dajući im novac sa visokim kamatama. Sumnja se da su žrtve zatim bile primorane da vraćaju dugove prosjačenjem u Italiji (Nova.rs).

27 medijskih tekstova izveštavalo je o prinudnim brakovima, a jedna od vesti koja je bila u fokusu u  godini za nama dolazi iz Crne Gore kada je tamošnja policija podnela krivičnu prijavu protiv K. M. (31) i B. M. (38), sa Kosova, nastanjenih u Podgorici, zbog ugovaranja braka 12-godišnje devojčice, ćerke K.M. i 12-godišnjeg dečaka iz te porodice radi sticanja novčane koristi (Blic.rs). Na poslednjem mestu našla se prinuda na vršenje krivičnih dela sa jednom medijskom objavom u 2022. godini.

Jedna od metrika u analizi bili su i naslovi tekstova, koji igraju ključnu ulogu u profesionalnom i objektivnom novinarstvu jer često predstavljaju prvi kontakt sa čitaocima, posebno u online okruženju gde mnogi često ne čitaju celokupan sadržaj. Analiza je pokazala da je, nažalost, više od polovina naslova bila senzacionalistička. Ovakav način izveštavanja često umanjuje ozbiljnost situacije i može dovesti do stigmatizacije i dalje traumatizacije žrtava. Takođe, on može sprečiti žrtve da potraže pomoć i podršku jer se osećaju sramotno i neshvaćeno. Osim toga, takav pristup može stvoriti nerealne predstave o trgovini ljudima u javnosti, što otežava borbu protiv ovog problema na efikasan i saosećajan način. U broju senzacionalističkih naslova prednjači Kurir.rs i to naslovima kao što su : DEVOJKU (20) IZ ALEKSINCA PODVODILI MUŠKARCIMA ZA NOVAC, PA JE PRODALI; Pozvali je da im čuva decu pa je NATERALI NA PROSTITUCIJU; GDE ĆE IM DUŠA! Trudna madam i njen dečko maltretirali SIROČE i terali je da se prostituiše da bi im vratila izmišljeni dug.  Senzacionalističke naslove beležimo i u drugim medijima, kao što su :  DIGAO MU SE DOK SU GA PRIVODILI! (Alo!), DEVOJKU, PA JE PRODALI ZA 200 EVRA RADI BRAKA (Blic), „UDARI JE U LICE, ZGRABI ZA VRAT“ Ko je kontroverzni influenser Endru Tejt i zašto je živeo u NAŠEM KOMŠILUKU: Osumnjičen je za silovanje i trgovinu ljudima (Blic.rs), TERALI INVALIDA DA PROSI Morao da donosi 100 evra dnevno, mučili ga 7 godina: Podignuta optužnica protiv PORODICE IZ PAKLA, presudu čekaju na slobodi (Blic.rs), Dadilju terali na prostituciju, PA JE PRODALI U BELO ROBLJE (Informer), RUSKINJA PRODALA BEBU DA BI ZARADILA ZA PLASTIČNU OPERACIJU! Par kupio dete staro 5 dana, ali jedno ih je otkrilo! (Mondo.rs), Podignuta optužnica protiv petorke: Devojku terali na prostituciju, silovali je metlom (Nova.rs), Ćerku prodao za 10.000 evra (Objektiv), 11 MANIJAKA SILOVALO DEVOJČICU (Srpski telegraf), Bili smo u kupleraju „Prve frizure Srbije: Cene devojaka zavise od jedne stvari, a ulazi se tajnim hodnikom (Telegraf.rs), Uzimali za noć i do 5.000 evra (Večernje novosti) i Prodao ćerku za 2.000 evra (Večernje novosti).

Od svih medija dnevni list Politika prednjači u broju informativnih naslova, kao što su: Znanjem i edukacijom protiv trgovine ljudima; Besplatne obuke žena iz ranjivih grupa; Brat Seke Sablić robija u Srbiji; Deci koja žive i zarađuju na ulici neophodna podrška; Ocu 12 godina zatvora za obljubu maloletne ćerke; Radna eksploatacija kao novi oblik ropstva; Radnici iz Vijetnama bez odgovarajuće zaštite i Trgovina ljudima – od seksualne eksploatacije do prodaje organa.

Pored senzacionalističkih naslova, izveštavanje o trgovini ljudima često prate i uznemiravajuće slike ili ilustracije. Ovakav vizuelni sadržaj može značajno uticati na kvalitet i percepciju izveštavanja jer može pojačati emocionalni utisak članaka, ali istovremeno riskira sekundarnu viktimizaciju žrtava i može biti okidač za traumatske reakcije kod čitalaca/gledalaca.

Primeri analiziranih tekstova sa uznemiravajućim fotografijama/ilustracijama

Istraživanje je pokazalo da 166 objava informiše svoje čitaoce/gledaoce o borbi protiv trgovini ljudima i ima edukativan sadržaj. U tome prednjači dnevni list Politika koji se npr. bavio pravnim okvirom za legalizaciju prostitucije i kako bi to uticalo na borbu protiv trgovine ljudima. Na drugom mestu je Kurir.rs koji je istraživao kako se postaje žrtva trgovine ljudima, upozorenjima kako da se prepoznaju sajtovi na kojima su potencijalni predatori.  Doprinos ovoj temi, kao i edukaciji javnosti dali su naravno i predstavnici nevladinih organizacija koje se bave borbom protiv trgovine ljudima kao što su ASTRA i Atina. Ostalih 777 objava najčešće su bile u formi faktografskih oblika novinarskih izveštavanja i pisali su o dnevno aktuelnim dešavanjima.

Zaključak

Istraživanje medijskog pokrivanja teme trgovine ljudima u 2022. godini ukazuje na intenzivno bavljenje ovim problemom u srpskim medijima. Sa ukupno 943 objave, dominirali su internet portali, dok su štampani mediji i televizija takođe dali značajan doprinos.

Analiza je pokazala da su mediji najčešće izveštavali o hapšenjima i suđenjima povezanim sa trgovinom ljudima, s posebnim naglaskom na seksualnu eksploataciju, koja čini gotovo 40% ukupnih objava. Pored toga, analiza pokazuje da su mediji takođe posvetili pažnju i edukativnim sadržajima o borbi protiv trgovine ljudima, sa značajnim brojem objava koje pokrivaju konferencije, radionice, kampanje i obuke, naglašavajući važnost prevencije i podizanja svesti o ovom fenomenu.

Međutim, uprkos ovim naporima, uočeno je da je značajan broj naslova imao senzacionalistički pristup, što može uticati na percepciju javnosti i stavove prema žrtvama trgovine ljudima. Senzacionalizam u naslovima i uznemiravajuće slike mogu dovesti do sekundarne viktimizacije žrtava i stigmatizacije, što predstavlja izazov za odgovorno novinarstvo. Takođe, primećen je i problem pogrešne interpretacije situacija s migrantima što dodatno ističe složenost ove teme. Neretko su izveštaji o migrantima bez validnih dokumenata brzopleto interpretirani kao slučajevi trgovine ljudima, bez dubljeg istraživanja ili potvrde. Ovaj aspekt pokazuje značajnu potrebu za profesionalnim i detaljnim novinarstvom koje razlikuje trgovinu ljudima od nelegalne migracije.

Mediji igraju dvostruku ulogu u izveštavanju o trgovini ljudima. S jedne strane, oni imaju moć da edukuju i podižu svest o ovoj složenoj temi. S druge strane, prisustvo senzacionalističkih naslova i uznemirujućih vizuelnih materijala ukazuje na potrebu za većom odgovornošću i etičkim standardima u novinarstvu. U medijskom izveštavanju o trgovini ljudima, novinari bi trebalo da obrate posebnu pažnju na način izveštavanja, izbegavajući senzacionalističke naslove i poštujući privatnost i dostojanstvo žrtava. Važno je povećati fokus na edukativnom sadržaju kako bi se podigla svest o problemu i njegovim rešenjima, uz temeljno istraživanje i dokumentovanje svakog slučaja. Balansirano izveštavanje koje humanizuje žrtve, saradnja sa stručnjacima, odbacivanje stereotipa, kao i transparentnost izvora, ključni su za osiguravanje objektivnog izveštavanja o ovoj kompleksnoj temi. Ovim pristupom, mediji ne samo da doprinose pravednijem i tačnijem izveštavanju, već i aktivno učestvuju u stvaranju društva koje je obavešteno i koje efikasno reaguje na izazove trgovine ljudima.

Istraživanje je prvobitno objavljeno u publikaciji Trgovina ljudima – Priručnik za novinare nevladine organizacije ASTRA.

Autorka istraživanja: Ivana Milošević, Head of Media Analysis & Research, Kliping

Istraživači na projektu: Filip Barić, Senior Media Analyst i Tanja Jerinić, Media Analyst, Kliping

Pogledajte još