Virtuelni likovi postali su ličnosti od uticaja

Autor teksta
Picture of Kliping

Kliping

Strah od toga da bi roboti u nekom trenutku mogli da zamene ljude na raznim poslovima prisutan je godinama unazad, iako je to suštinski i dalje teško ostvarivo u realnom svetu. Međutim, u virtuelnom svetu i metaverzumu stvari sa tim u vezi stoje malo drugačije. Prvi koji bi trebalo da budu zabrinuti su ličnosti od uticaja na društvenim mrežama, jer milioni ljudi već uveliko prate virtuelne influensere iako je, sa druge strane, mnogo onih koji uopšte ni ne znaju da takve „ličnosti“ postoje.

Šta su virtuelni influenseri?

Virtuelni influenseri, koji se još nazivaju i „CGI influenseri“, kompjuterski su kreirani izmišljeni likovi koji poseduju sve prirodne, ljudske karakteristike, osobine i ličnost. Stvoreni su uz pomoć računarske grafike i mašinskog učenja, generisani veštačkom inteligencijom tako da oponašaju ljude, ali njima uglavnom upravljaju brendovi ili marketinške agencije.

Po svojim karakteristikama, ponašanju i načinu rada virtuelni influenseri se nimalo ne razlikuju od onih pravih. Prate ih horde pratilaca, promovišu neke od najpoznatijih brendova i imaju veliki broj sponzora.

Kreatori, odnosno programeri, svakog od ovih influensera su ti koji određuju kako će koji od njih izgledati, oblačiti se i ponašati ili sa kim će se družiti, izlaziti, svađati ili sarađivati na Instagramu. Naravno, oni su i ti u čijem džepu završava novac koji ovi virtuelni ljudi od uticaja uzimaju od brendova koje promovišu.

Koje su prednosti virtuelnih influensera?

Osim što su intrigantni kao nešto relativno novo na tržištu i sjajan marketinški alat, virtuelni influenseri nude inherentne prednosti u odnosu na ljude. Pošto su namenski kreirani da promovišu, oni brendovima pružaju veću kontrolu nad porukama koje žele da pošalju svojim konzumentima, pogotovu što mogu da imaju, i uglavnom imaju, specifičan izgled i vrednosti kojima pružaju precizniju prezentaciju brenda. Ukratko, mogu biti oblikovani onako kako brend to želi ili kako mu odgovara.

Istovremeno, oni predstavljaju manji rizik za brendove koji ih angažuju. Dok pravi influenseri imaju tendenciju da urade ili objave nešto kontroverzno i izazovu negativnu reakciju i budu cancell-ovani, svaki potez virtuelnog influensera kontroliše i izračunava programer, tako da su ispadi ovog tipa nemogući.

Za brendove je značajno i to što virtuelni influenseri koštaju mnogo manje nego realni. Primera radi, Lil Miquela jedna od najpoznatijih i najpopularnijih virtuelnih influenserki, kako prenosi njujorški magazin The Cut, naplaćuje oko 8000 dolara promociju putem svog instagram profila sa tri miliona pratilaca, dok realni influenseri sa milion pratilaca u proseku uzimaju 250.000 dolara po objavi.

I što je najvažnije, a za mnoge i iznenađujuće, virtuelni influenseri su uticajniji od svojih realnih kolega. U studiji koju je objavila kompanija za analitiku društvenih medija HypeAuditor, otkriveno je da virtuelni influenseri imaju skoro tri puta veći angažman od stvarnih i da pravi influenseri treba da objavljuju skoro četiri puta više postova na Instagramu kako bi stekli isti broj pratilaca kao virtuelni influenseri.

Ko su virtuelne ličnosti od uticaja?

Trenutno je aktivno oko 150 virtuelnih influensera, ali bi ih, s obzirom na potencijal koji demonstriraju, uskoro moglo biti mnogo više.

Lu do Magalu trenutno je najpraćenija i najpopularnija virtuelna influenserka sa 14 miliona pratilaca na Fejsbuku, 5.9 miliona pratilaca na Instagramu, 2 miliona pratilaca na Jutjubu i milion na Tviteru i TikToku. Drugim rečima, ona je virtuelna ličnost sa najvećom vidljivošću u svetu. Kao takva, ona je prva na skoro svim top listama najpopularnijih virtuelnih influensera koje bi trebalo pratiti u 2022.

Budućnost influenser marketinga

Sve do sada navedeno učinilo je virtuelne influensere privlačnim za brendove i mnogi su odmah krenuli za ovim trendom. Kompanije kao što su Samsung, KFC i IKEA već su angažovali ili izgradili sopstvene virtuelne influensere kako bi promovisali svoje proizvode, poslali željenu poruku ili privukli nove pratioce. Angažovanje ovakvih promotera ekspanziju je doživelo tokom pandemije Covid-19, jer virtuelni uticajni ljudi tokom nje nisu podlegali nikakvim fizičkim ograničenjima za razliku od stvarnih.

Ipak, uprkos privlačnosti virtuelnih influensera postoje brojne dileme u vezi sa njihovim angažovanjem poput pitanja kako brend može da stvori „ljudsku vezu“ sa svojom zajednicom ako koristi virtuelnu ličnost? Istovremeno se postavlja i pitanje etike s obzirom na to da brend na ovaj način širi informacije koristeći deepfake i AI tehnologiju, a jedno od ključnih pitanja je i gde tu prestaje stvarnost, a počinje fantazija? Pitanje etike postaje izuzetno značajno ako se ima u vidu istraživanje koje je sprovela kompanija Fullscreen, a koje je pokazalo da čak 42% pripadnika generacije Z nije znalo da CGI influenseri koje prate zapravo nisu stvarna bića, a već su ih u mnogim segmentima života usvojili kao svoje uzore.

Virtuelni influenseri su takođe krivi za stvaranje novog skupa nerealnih standarda lepote. Iako postoje digitalni avatari koji imaju crtane ili antropomorfne karakteristike, većina ih liči na živa bića savršenog izgleda. Dovoljno je loše što su korisnici društvenih medija stalno izloženi hirurški poboljšanim telima i digitalno izmenjenim fotografijama uticajnih ljudi, a sada dolazi novi set digitalnih modela sa neljudski savršenim karakteristikama.

Bilo kako bilo, virtuelni influenseri su tu i jasno je da njihovo vreme tek dolazi. U kratkom vremenskom periodu, oni su dali jak argument da su više od običnog marketinškog alata i kako njihova popularnost i uticaj rastu, ne bi trebalo da nas začudi ako u nekom trenutku postanu i mejnstrim. Na kraju krajeva, na nama će biti da li ćemo ih pratiti i angažovati ili ignorisati. Jer za razliku od virtuelnih ličnosti, mi stvarni i dalje imamo slobodnu volju i moć da sami pravimo izbore i donosimo sopstvene odluke.

Pogledajte još