LJUDI NAJVIŠE POVERENJA IMAJU U BIZNIS / EDELMAN TRUST BAROMETAR 2023

Autor teksta
Kliping

Kliping

Sudeći prema najpoznatijem globalnom istraživanju o poverenju građana  – Edelman Trust Barometar, kojim obično započinje Svetski ekonomski forum u Davosu, a koje sprovodi jedna od najvećih komunikacijskih kuća, rezultati za 2023. godinu su prilično zabrinjavajući.

Činjenica da se zaključci iz ovog istraživanja prezentuju u Davosu, nije jedino što ga čini relevantnim. Na njegove rezultate se oslanjaju rukovodioci svih najvećih svetskih korporacija i citiraju uticajni mediji od Financial Times-a preko New York Times-a do The Economist-a. Samo istraživanje se sprovodi kroz tridesetominutni onlajn intervju koji je ove godine obavljen sa 32.000 ljudi iz 28 zemalja sveta. Srbija nije među njima, ali globalni podaci koje istraživanje pruža vezano za poverenje koje građani imaju u institucije i visoko etablirane članove društva može biti primenjivo i kod nas.

Mali broj ljudi veruje u boljitak

Ekonomski optimizam drastično je opao, s obzirom na to da je samo 40 odsto ispitanika odgovorilo da očekuje kako će njima i njihovim porodicama biti bolje za pet godina, što predstavlja drastičan pad u odnosu na prethodnu godinu kada ih je bilo 50 odsto, a pogotovu u odnosu na 2019, poslednju godinu pre pandemije Covid-19, kada je takav odgovor dalo 53 odsto ispitanika. Zanimljivo je, pritom, da nijedna razvijena nacija nema više od 36 odsto ljudi uverenih da će njihova porodica biti u boljem položaju za pet godina, a 24 od 28 ispitanih zemalja pale su na najniži nivo optimizma, uključujući SAD (36 odsto), Veliku Britaniju (23 odsto), Nemačku (15 odsto) i Japan (9 odsto). Lični ekonomski strahovi kao što su gubitak posla (89 odsto) i inflacija (74 odsto) su u rangu sa globalnim društvenim strahovima kao što su klimatske promene (76 odsto), nuklearni rat (72 odsto) i nestašica hrane (67 odsto).

Nepoverenje u ekonomski boljitak istovremeno je podstaklo i polarizaciju, pa istraživanje pokazuje da sada postoji veliki jaz po pitanju poverenja u čak tri četvrtine ispitanih zemalja gde oni sa visokim prihodima u proseku više veruju društvenim institucijama nego ispitanici sa niskim primanjima. Prosečno poverenje osoba sa visokim primanjima u institucije poraslo je sa 50 na 62 odsto od 2012. godine do danas, dok je kod onih sa niskim primanjima indeks poverenja samo blago porastao sa 43 na 48.

Barometar poverenja smatra da je skoro jedna četvrtina ispitanih zemalja ozbiljno polarizovana, uključujući SAD, Kolumbiju, Argentinu, Južnu Afriku, Švedsku i Španiju. Kada se podele učvrste, dolazi do polarizacije, a ispitanici veruju da se njihove razlike više ne mogu prevazići. Na globalnom nivou, skoro dve trećine primećuje neviđeni nedostatak uljudnosti i međusobnog poštovanja u društvu. Taj uočeni nedostatak uljudnosti poklapa se sa ideologijom koja postaje identitet, jer kako izveštava Edelman jedva 30 odsto ispitanih bi pomagao nekome ko ne deli iste stavove sa njim, a još manje bi radilo sa takvim ljudima – samo 20 odsto.

Samo je biznis etičan

Među onima koji se osećaju najpolarizovaniji, poslodavci se vide kao jedina institucija kojoj se veruje, a biznis kao jedina institucija koja se smatra kompetentnom i etičkom u polarizovanom svetu. Čak 62 odsto ispitanika je reklo da veruje biznisu,59 odsto ispitanika ima poverenja u nevladine organizacije, 51 odsto veruje vladi i 50 odsto medijima. Državni lideri (41 odsto), novinari (47 odsto) i izvršni direktori (48 odsto) su institucionalni lideri kojima se najmanje veruje. Najviše se veruje naučnicima (76 odsto), svojim saradnicima (73 odsto među zaposlenima) i svom generalnom direktoru (64 odsto među zaposlenima).

U kojoj meri je polarizacija društva povezana sa poverenjem, najbolje se može videti na primeru Amerike u kojoj će republikanci verovatnije reći da su ljudske razlike nepremostive nego demokrate. Polovina republikanaca kaže da su SAD polarizovane i da su njihovi stavovi ukorenjeni, naspram jedne trećine demokrata. Samo 26 odsto republikanaca veruje vladi, naspram 61 odsto demokrata, sa još većom podelom u medijima. Samo 23 odsto republikanaca misli da će im biti bolje za pet godina, dok je 48 odsto demokrata optimistično po tom pitanju.

Biznismeni da se bave važnim društvenim pitanjima

Tehnički, rezultati ne izgledaju mnogo drugačije nego pre godinu dana, ali kada se oni sagledaju detaljnije vidi se da zemlje sa najpolarizovanijom politikom plaćaju visoku cenu u smislu poverenja. Ako pogledamo rezultate pojedinačno, biznis sada ima prednost od 30 poena u odnosu na vladu kada je u pitanju etika i čak 53 poena kada je reč o kompetencijama.

Povećana percepcija biznisa kao etičkog sa sobom nosi i veća očekivanja od onih koji ga vode, što znači da bi sada trebalo da tražimo biznismene i izvršne direktore kompanija koji će biti vodeći glas kada se radi o društvenim pitanjima.U proseku od šest prema jedan, ispitanici žele više društvenog učešća vodećih kompanija u pitanjima kao što su klimatske promene, ekonomska nejednakost i prekvalifikacija radne snage. Međutim, biznis mora da postupa pažljivo u tim sferama, jer više od polovine ispitanika (52 odsto) ne veruje da biznis može izbeći politizaciju kada se bavi spornim društvenim pitanjima.

Pogledajte još